Pristupačnost
Volkmar Lotz: Bridging Research and Innovation at SAP Security Research
Abstract: In the age of digital transformation of the economy, companies need to be agile and innovative to successfully manage the challenges of competition and change. In this talk, we investigate in the role of research in the value chain of industrial innovation. We introduce SAP Security Research, an research group at SAP that aims at conducting research and collaborating with academia to facilitate that SAP stays competitive and even outperforms its competition on the security and privacy of its software. We illustrate this by means of an example on open source security vulnerability analysis. But not all research efforts end up in successful innovations. We look at the potential pitfalls and the lessons learned from more than 40 research projects that SAP Security Research has conducted in the past 10 years.
Volkmar Lotz has more than 25 years experience in industrial research on Security and Software Engineering. He is heading SAP’s Product Security Research, a group of 35+ researchers investigating into applied research and innovative security solutions for modern software platforms, networked enterprises and cloud-based applications, covering the whole development and product life cycle. The group defines and executes SAP’s security research agenda in alignment with SAP’s business strategy and global research trends. Volkmar has published numerous scientific papers in his area of interest and is regularly serving on Programme Committees of internationally renowned conferences. He has been supervising various European projects, including large-scale integrated projects. Volkmar holds a diploma in Computer Science from the University of Kaiserslautern.
Tomislav Pinter: Strategija pametne specijalizacije (S3) i financijska perspektiva EU 2021. – 2027.
Sažetak: Prezentacija će obuhvatiti objašnjenje svrhe i cilja hrvatske Strategije pametne specijalizacije, s posebnim osvrtom na njezinu komplementarnost s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. koji je ujedno i glavni izvor financiranja S3. Prezentacija će objasniti strateške ciljeve S3 te ih povezati s pojedinačnim provedbenim instrumentima, tj. pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava kako bi se dobila slika o doprinosu S3 transformaciji hrvatskog gospodarstva i povećanju njegove konkurentnosti. Posebno ću se osvrnuti na prijedlog Europske Komisije za provođenje kohezijske politika u Programskom razdoblju 2021. – 2027. i u tom kontekstu naglasiti koji su očekivani glavni ciljevi, tj. investicijski prioriteti koji će se ugraditi i u nove programske dokumente.
Tomislav Pinter diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istom fakultetu trenutno pohađa poslijediplomski specijalistički studij Pravni i gospodarski okvir poslovanja u Europskoj uniji. Završio je i poslijediplomski specijalistički studij Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa EU, pri Centru za europske studije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dugogodišnjeg rada u financijskom sektoru, te kao konzultant u privatnom sektoru, danas je zaposlen u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije gdje vodi Službu za pripremu i provedbu projekata u područjima jačanja gospodarstva i konkurentnosti. Na toj je poziciji zadužen za provedbu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u prioritetima koji su namijenjeni unapređenju korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije, jačanju poslovne konkurentnosti MSP-ova te jačanju gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija. Aktivno sudjeluje u radnim skupinama zaduženim za provođenje Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3) i supredsjedatelj je Međuresorne radne skupine za operativno provođenje S3.
Sonja Ifković: Izvješće o istraživanju i razvoju u Hrvatskoj i Centralnoj Europi za 2018.
Sažetak: Od 2012. godine Deloitte Centralna Europa provodi godišnje ispitivanje o aktivnostima na planu istraživanja i razvoja u korporacijama. Nakon 2016. godine ispitivanje se provodi svake dvije godine. Na konferenciji će biti prezentirani rezultati ispitivanja provedenog početkom 2018., prvenstveno među hrvatskim tvrtkama uz kratki osvrt na situaciju u zemljama regije koje su sudjelovale u ispitivanju. Prezentacija prikazuje opće stanje i trendove te ukazuje na moguća područja poboljšanja sustava poticanja istraživanja i razvoja u korporacijama.
Sonja Ifković od 2004. radi u odjelu Poreznog savjetovanja u Deloitteu Hrvatska, te se do nedavno primarno bavila državnim i EU potporama i poticajima. Prethodno iskustvo uključuje 11 godina rada za PwC u Hong Kongu, Mađarskoj i Hrvatskoj. Sonjin fokus tijekom proteklih godina je istraživanje i razvoj u privatnom sektoru u Hrvatskoj. Vodila je projektne timove za savjetovanje na prijavama za državne i EU potpore za istraživačko-razvojne aktivnosti. Od 2012. godine vodi ispitivanje o istraživanju i razvoju u Hrvatskoj u sklopu Deloitteovog Centralno europskog istraživanja.
Mirjana Dozan: FER iskustva na IRI projektima
Mirjana Dozan vodi ured za intelektualno vlasništvo i projekte Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu od 2015. godine. Po struci je diplomirani inženjer građevinarstva (1997) i magistar poslovne ekonomije (2009). Radno iskustvo stekla je kako u javnom tako i privatnom sektoru u Europi, Australiji i Aziji: regionalni menadžer u Europskoj komisiji na poslovima lokalnog i regionalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj poduzetništva (1999 – 2004), menadžer za razvoj investicijskih projekata javnog privatnog parterstva u internacionalnoj korporaciji u Australiji i Aziji (2004 -2010). Po povratku u Hrvatsku (2010) do danas radi u okviru Sveučilišta u Zagrebu, prvo pri sveučilišnom Centru za transfer tehnologije, a od 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Inovacijskom centru Nikola Tesla. Aktivno sudjeluje u pripremi i provedbi brojnih domaćih i međunarodnih istraživačko razvojnih projekata s naglaskom na suradnju s gospodarstvom.
Katarina Tomičić-Pupek: FOI iskustva na IRI projektima: Iskustva i izazovi IRI projekata ICT području
Sažetak: Trenutno se na FOI izvode 2 IRI projekta u ICT području, a nekoliko projekata je u postupku evaluacije. U projekte je uključena četvrtina zaposlenika u suradničkim i znanstveno nastavnim zvanjima. U kratkoj prezentaciji će biti obuhvaćena iskustva vezana u dosadašnji rad na tim projektima te izazovi s kojima se susrećemo, grupirana u nekoliko kategorija: zaposlenici, motivi, infrastruktura, administracija i ciljevi.
Katarina Tomičić-Pupek je od 2003. do 2006. godine radila kao savjetnik i konzultant za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u privatnom konzultantskom poduzeću. Od 2006. godine zaposlena na Fakultetu za organizaciju i informatiku u Varaždinu. Područje njezinog interesa je modeliranje poslovnih procesa, strateško planiranje informacijskih sustava te digitalna transformacija. Vodila je jedan, a sudjelovala u osam znanstvenih i razvojnih projekata te desetak stručnih projekata.
Dario Sekula: Iskustva i pogledi iz prakse razvoja softverskih rješenja
Sažetak: Prezentacija u kojoj ćemo podijeliti neka naša razmišljanja i prakse iz perspektive razvoja vlastitih softverskih rješenja, kroz prizmu strateških (tvrtka/proizvod) i operativnih (program/projekt) odluka. U kontekstu sufinanciranja iz EU fondova, ispričat ćemo neka naša iskustva od ideje, preko prijave do ugovaranja te same provedbe istraživačko razvojnih projekata.
Dario Sekula direktor je sektora koji upravlja programom EU i nacionalno sufinanciranih strateških projekata tvrtke. Dario posjeduje preko 20 godina inženjerskog, konzultantskog i menadžerskog iskustva u ICT industriji.
Marina Tušek: Iskustva u provedbi IRI projekata
Marina Tušek, diplomirana ekonomistica, članica je PMI - Project Management Institute i posjeduje PMP (Project Management Professional) certifikat voditelja projekta, certifikat u području javne nabave od strane Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta te certifikat iz područja audita sustava za upravljanje kvalitetom prema ISO 9001 standardu kojim je osposobljena za provođenje internih audita sustava upravljanja u organizacijama svih veličina i vrsta. Posjeduje desetogodišnje iskustvo u prijavi i vođenju EU projekata i upravljanju kvalitetom koje je stekla u razvoju i implementaciji projekata u područjima financiranim od strane EU i nacionalnih izvora, vođenju projekata kroz cjelokupan projektni životni ciklus te upravljanju nabavom u sklopu EU projekata uključujući izradu dokumentacije i provođenje samog procesa nabave.
Denis Vranješ: Iskustva u vezi s istraživanjem i razvojem u sklopu IRI projekata na FERIT-u
Sažetak: Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek trenutno je partner u provedbi 3 IRI projekta pod nazivima „Razvoj integracijske platforme za pametne elektroenergetske mreže ( SEGIP) “, „Istraživanje u poduzeću Spačva d.d. u svrhu razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine “ i „Istraživanje beacona u svrhu izgradnje mreža kretanja- razvoja platforme za urbanu mobilnost“. U sklopu ovih projekata, osim članova projektnih timova s Fakulteta, zaposleno je 5 osoba na mjestima stručnog suradnika ili višeg stručnog suradnika na projektu, predviđena su sredstva za nabavku opreme kao i za istraživanje te objavu znanstvenih radova. U ovom izlaganju bila bi prezentirana iskustva u provedbi navedenih projekata s ciljem naglašavanja bitnih elemenata za buduće prijave.
Denis Vranješ je poslijedoktorand na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijkih tehnologija Osijek. Voditelj je projekta „Razvoj integracijske platforme za pametne elektroenergetske mreže ( SEGIP)”. Znanstveni i stručni interesi uključuju obradu i prijenos signala u heterogenom mrežnom okruženju, obrada slike i videa, te ocjenu kvalitete videa i slike.
Goran Belamarić: Iskustva provedbe EU projekta IRI „Razvoj nove generacije Eco Smart proizvoda poduzeća Oprema d.d.
Sažetak: Projekt EU IRI pod nazivom „Razvoj nove generacije Eco Smart proizvoda poduzeća Oprema d.d.“ (dalje EU Oprema) prijavili su poduzeće EU Oprema d.d. iz Ludbrega s Tehničkim veleučilištem u Zagrebu kao partnerom u travnju 2017. Projekt je odobren u svibnju 2018. i u zajedničkom dijelu krenuo je 1. lipnja 2019. godine s fazom industrijskog istraživanja. 1. svibnja ove godine projekt prelazi u fazu eksperimentalnog razvoja i završava krajem svibnja 2020. godine. U izlaganju će se odnositi na pitanja zajedničke suradnje, prijave i provedbe, a najviše na očekivane rezultate i probleme koji su se pojavili tijekom provedbe. U zaključku izlaganja daje se prikaz uočenih problema tijekom provedbe te prijedlozi za njihovo rješavanje.
Goran Belamarić završio je FER u Zagrebu na usmjerenju Telekomunikacije i informatika nakon čega se zapošljava u „Nikoli Tesli“ na razvoju PCM sustava, zatim prelazi u PTT gdje 13 godina radi na održavanju, zatim razvoju i projektiranju telefonskih centrala. Nakon toga 6 godina radi na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, od čega 2 godine kao direktor razvoja firme FOING d.o.o. koja se bavila izradom softvera i IT projektima. 1992. osniva vlastitu firmu koja se bavi ICT edukacijom te ICT projektima srednjih i velikih poduzeća i organizacija. Od tada realizira više od stotinu projekata računalnih mreža, telefonskih centrala, softvera te kompletne ICT integracije. Od 2007. godine do danas zaposlen je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu kao predavač na predmetima vezanim uz računalne mreže i komunikacije. Neprekidno je aktivan na području stručno-znanstvenog rada te edukacije. Održao je niz stručnih seminara i predavanja te objavio više desetaka radova. Za Hrvatsku komoru inženjera elektrotehnike (HKIE) u suradnji s HAKOM-om objavio je Priručnik za projektiranje elektroničke komunikacijske mrežne infrastrukture u poslovnim i stambenim zgradama u dva izdanja (2011 i 2018). U zadnje vrijeme bavi se područjima IoT i „pametnim“ zgradama. Na IRI projektu EU Oprema koordinator je TVZ dijela projekta kao partnera.
Stjepan Groš: Iskustva stečena tijekom provedbe IRI projekta s tvrtkom Utilis d.o.o.
Sažetak: Projekt Cyber Conflict Simulator tvrtke Utilis d.o.o. provodi se od 2. siječnja 2018. godine te se približava polovici svog trajanja. Tijekom tog vremena bilježeni su događaji od kojih neki nisu anticipirani, ali su se ispostavili vrlo bitnim za sam projekt te čije rješavanje je bilo nužno radi uspješnog nastavka projekta. Ova prezentacija osvrnut će se na te događaje, navesti rješenja koja su pronađena za njih te također dati naučene lekcije. Također bit će dan osvrt postojeću literaturu koja se bavi tom problematikom te će se povući paralela s iskustvima stečenima na projektu.
Stjepan Groš docent je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te voditelj Laboratorija za informacijsku sigurnost i privatnost. Voditelj je projekta istraživačko-razvojnog projekta CCS na Fakultetu te se aktivno priprema s tvrtkama parterima za poziv IRI2. Znanstveni i stručni interesi Stjepana Groša su informacijska i kibernetička sigurnost te upravljanje istraživačko razvojnim projektima. Sudjelovao je u razvoju Strategije pametne specijalizacije RH te u njenoj evaluaciji koju je provodila Svjetska banka.